PROGRAM

Promet i infrastruktura, poput krvotoka, omogućavaju život svake zajednice, stoga je ključno da se o prometnim pravcima i organizaciji prometa, kao i o prometnoj, komunalnoj i ostaloj infrastrukturi odlučuje stručno, sagledavajući sve aspekte – društvene, ekološke, ekonomske, i suradnjom sve tri razine nadležnosti.

Stoga u našem programu ZA Splitsko-dalmatinsku županiju po ovim pitanjima, predviđamo djelovanje prema sljedećim smjernicama:

• napraviti snimku stanja i odrediti prioritete za postizanje prometnog i komunalnog standarda na cijelom području županije u suradnji sa svim jedinicama lokalne samouprave;
• osigurati stručno i učinkovito upravljanje županijskim ustanovama iz ovog područja djelovanja;
• potaknuti okrupnjavanje komunalnih funkcija iz nadležnosti jedinica lokalne samouprave, poglavito investicijski i organizacijski zahtjevnih, kako bi se žiteljima županije osigurao bolji komunalni standard, uz manje i ujednačenije cijene;
• definirati mrežu linijskog prijevoza unutar županije, odnosno preuzeti ulogu regulatora dostupne javne usluge sukladno direktivi EU i zakonima s čijom se provedbom kasni, a s ciljem da se svako naselje, općina i grad poveže s najbližim centrom, a time i s regionalnim, nacionalnim i europskim odredištima, čime se povećava kako mobilnost stanovništva, tako i kvaliteta života na cijelom području županije;
• dogovoriti efikasno rješenje problema rascjepkanih nadležnosti po pitanju pomorskog dobra
• utvrditi granice pomorskog dobra, planova upravljanja istim i njegove suglasnosti, davanja koncesija i koncesijskih odobrenja te upravnog i inspekcijskog nadzora nad istim – kako bi se osiguralo odgovorno upravljanje ovim vrijednim javnim dobrom;
• unaprijediti upravljanje morskim lukama/lučkim područjima županijskog i lokalnog značaja, kako otvorenima za javni promet, tako i za posebne namjene (posebice nautičkih, sportskih i ribarskih), te inzistirati na jačoj ulozi regionalne i lokalne samouprave u upravljanju lukama nacionalnog značaja, s ciljem održivog razvoja kako specifičnih lokalnih sredina, tako županije u cjelini.

Od konkretnih projekata, ističemo jačanje uloge trajektne luke Drvenik za bolje povezivanje s otocima (iz naše županije prvenstveno s Hvarom), te povezivanje Drvenika s autocestom na čvoru Ravče (za što postoji pravomoćna lokacijska dozvola Hrvatskih cesta). Ovim projektom se postiže i direktno povezivanje tih otoka s autocestom, kao i prometno rasterećenje trajektne luke Split, a time i brojnih gradskih prometnica.

Zdravstvena i socijalna skrb se međusobno isprepliću, a povezane su i s obrazovanjem, znanošću, sportom, gospodarstvom i drugim područjima čiji razvoj stvara bolje zdravstvene i socijalne uvjete, prevenciju i omogućava uključivanje svih, a posebice ranjivih skupina. No, postojeće stanje traži i direktno djelovanje „odmah i sad“, jer mnogim područjima i korisnicima usluge zdravstvene i socijalne skrbi nisu dostupne.

Stoga ćemo inzistirati na komunikaciji, zajedničkom promišljanju i koordinaciji djelovanja svih dionika, kako bi svi dijelovi Splitsko-dalmatinske županije imali odgovarajuću primarnu zdravstvenu zaštitu i osnovne socijalne usluge „na pragu“, dok će ostale usluge, bez obzira na lokaciju, biti dostupne svim žiteljima.

U suradnji sa svim relevantnim dionicima (predstavnicima ustanova zdravstvene i socijalne skrbi, jedinica lokalne samouprave, akademske zajednice, organizacija civilnoga društva…) treba razraditi strategije zdravstvene i socijalne skrbi županije te uspostaviti praćenje njihove provedbe.

Neke od temeljnih aktivnosti koje za to predviđamo su:

• mapirati i evaluirati sve postojeće resurse i stvarne potrebe te utvrditi prioritete djelovanja;
• osigurati stručno i učinkovito upravljanje županijskim ustanovama u zdravstvenoj i socijalnoj skrbi te njihovo umrežavanje s ostalim dionicima na svim razinama;
• uspostaviti sustav planiranja i financiranja specijalizacija za buduće potrebe (5-7 godina);
• stimulirati rad u udaljenijim/manjim sredinama zaleđa i otoka, liječnika i drugih stručnih djelatnika, prvenstveno za primarnu zdravstvenu zaštitu i osnovne socijalne usluge;
• uspostaviti sustav mobilnosti za razne specijalističke/stručne usluge i on-line konzultacija po potrebi, te javnom uslugom prijevoza na području županije osigurati dvosmjernu dostupnost;
• organizirati zajedničke akcije unaprjeđenja brige o zdravlju i statusa korisnika socijalne skrbi, te isticati primjere dobre prakse za postizanje efekta učećih organizacija/ zajednice;
• poboljšati korištenje EU fondova kojima se mogu financirati različite potrebe iz područja zdravstvene i socijalne skrbi, uz osiguravanje kontinuiteta programa/pružatelja koji se projektno financiraju.

Specifično za unaprjeđenje zdravstvene skrbi planiramo:

• ojačati ulogu Domova zdravlja, kako bi učinkovitom zdravstvenom uslugom rasteretili KBC Split i liste čekanja;
• ulagati u odgovarajuće uvjete prostora i opremu, uključivo i prijevozna sredstva za hitnu medicinu (i za zračni i pomorski prijevoz, u koordinaciji s drugim korisnicima);
• intenzivirati digitalizaciju zdravstvenih usluga; izraditi plan uvođenja „Point-of-care“ testiranja;
• osnažiti ulogu preventivnih grana medicine (uz sistematske preglede svih dobnih skupina, ciljanu dijagnostiku, uključujući poteškoće mentalnog zdravlja) te zdravstvene edukacije i nadzora;
• planirati otvaranje i sadržaj turističkih ambulanti/poliklinika/ustanova, s jedne strane kao nužne usluge po potrebi, a s druge kao ponudu zdravstvenog turizma.

Specifično za unaprjeđenje socijalne skrbi i pojedine ranjive skupine:

• usmjeravati pružatelje usluga na specijaliziranje usluga umjesto na dupliranje istih, kako bi se i s postojećim kapacitetima ostvarila veća učinkovitost;
• za stare i nemoćne – unaprijediti stacionarnu skrb otvaranjem domova i dnevnih boravaka kao preventivnih oblika institucionalizacije;
• za djecu i mlade – programe rane intervencije i rehabilitacije učiniti dostupnijima; podržavati razne sadržaje za mlade; osigurati sustavnu podršku djeci s poteškoćama u razvoju, i onima koji se o njima skrbe;
• za žrtve nasilja (u obitelji, među mladima…) – provoditi programe prevencije i suzbijanja nasilja, osigurati stručnu pomoć pri traumatizaciji, kapacitete skloništa za žrtve obiteljskog nasilja;
• za osobe s poteškoćama mentalnog zdravlja – provoditi programe destigmatizacije, osigurati savjetodavni rad i radno okupacijske terapije;
• za osobe s invaliditetom – osigurati pristup javnim objektima i sadržajima, te poticati i ostale na prilagodbe; provoditi zakonske odredbe o njihovom zapošljavanju u javnom sektoru;
• za osobe u siromaštvu – usuglasiti kriterije i liste korisnika svih vrsta pomoći, osigurati transparentnost natječaja za socijalne stanove, osigurati nužni/privremeni smještaj potrebitima.

Svi znamo da je gospodarstvu Splitsko-dalmatinske županije potrebna diversifikacija, jačanjem drugih djelatnosti smanjivanje direktne i indirektne ovisnosti o turizmu i time jačanje otpornosti našeg gospodarstva. Znamo i da nam je potreban cjelogodišnji turizam, smanjenje sezonalnosti i ravnomjernije prostorne disperziranosti, koji kvalitetnijom ponudom potiče kako izravno povezane, tako i komplementarne djelatnosti - kulturu, sport, zdravstvo, obrazovanje i znanost i dr.

Iako navedeno piše u raznim strateškim dokumentima, brojke i struktura gospodarstva županije to ne pokazuju. Stoga je jedna od promjena koju obećavamo, uspostavljanje prakse provođenja planova, donesenih stručno i uključivo, po načelima održivosti, uz koordinaciju planova različitih područja i razina, te sustavnu kontrolu i vrednovanje provedbe.

Mjere za razvoj gospodarstva Splitsko-dalmatinske županije najvećim ćemo dijelom ostvarivati kroz unaprjeđenje uvjeta, aktivnim mjerama drugih područja djelovanja:

• uspostaviti on-line centar za informacije i on-line administrativne procedure i procese, uz preispitivanje i prilagođavanje onih iz nadležnosti županijske uprave (npr. MTU, dozvole/upis u registar...);
• osigurati sustav jednakih uvjeta za sve primjenom i kontrolom jasnih i svrsishodnih kriterija, čime se omogućava da konkurentnost i izvrsnost budu kriteriji uspješnosti;
• primjenjivati uravnotežene prostorne planove, što će investitorima/ poduzetnicima osigurati stabilnost uvjeta poslovanja;
• razviti strukovno, visokoškolsko i cjeloživotno obrazovanje koje osigurava konkurentnost i inovativnost.

Uz to, provodit ćemo i direktne aktivnosti za razvoj gospodarstva, uz jasne i mjerljive kriterije procjene planiranih i ostvarenih rezultata, te aktivnu suradnju s jedinicama lokalne samouprave:

• daljnji razvoj svrsishodne poduzetničke infrastrukture, umrežavanjem i razvojem komplementarnih usluga i specijalizacija;
• poticanje sustavnog horizontalnog i vertikalnog umrežavanja poduzetnika radi transfera znanja, jačanja kapaciteta i konkurentnosti;
• osnivanje fonda za financijsku podršku sukladno potrebama financiranja ciljanih skupina/djelatnosti;
• brendiranje područja i proizvoda za osnaživanje pozicioniranja i konkurentnosti;
• povezivanjem izvora, omogućiti ažurno i sustavno praćenje gospodarskih aktivnosti i mjera.

Dodatno, po pitanju turizma, uz reevaluaciju i primjenu Studije prihvatnih kapaciteta turizma na području Splitsko-dalmatinske županije i novih spoznaja iz razdoblja ove pandemije, primijenit ćemo važeći Zakon koji predviđa spajanje lokalnih i regionalnih turističkih zajednica, kako bi se učinkovito upravljalo integriranim destinacijskim proizvodom.

Poljoprivreda i ribarstvo Dalmacije, pa tako i SDŽ je izrazito heterogena, kao posljedica činjenice da obuhvaća tri različita geografska područja sa svojim specifičnostima: otoke, obalu i zaleđe, i poseban resurs - more. Ovo bogatstvo raznolikosti znači i veće razvojne mogućnosti, no sadašnje stanje pokazuje da je udio poljoprivrede i ribarstva u prihodima i dodanoj vrijednosti Splitsko-dalmatinske županije veoma nizak (1-2% ukupnih prihoda) i manji je od tih udjela ove djelatnosti na razini RH, iako je velik broj građana županije na neki način uključen u poljoprivredu ili ribarstvo. Problemi u ovom sektoru na razini RH, pa tako i SDŽ, su odavno poznati, a obuhvaćaju probleme deagrarizacije, usitnjenost zemljišta, slabu efikasnost proizvodnje, nedovoljno korištenje navodnjavanja, problem upravljanja ribljim fondom, slabo udruživanje proizvođača i općenito slabu infrastrukturnu podršku proizvodnji.

Ovi problemi nisu nastali preko noći i nije ih moguće riješiti brzo, niti ih je moguće u potpunosti riješiti na razini županije, zbog ograničenih ovlasti, ali je potrebna volja i jačanje kapaciteta za provedbu istih.

Mi u koaliciji ZA smatramo da doprinos i utjecaj poljoprivrede i ribarstva treba povećati, ne samo radi njihovih financijskih rezultata, već i radi demografske revitalizacije, ravnomjernijeg razvoja Splitsko-dalmatinske županije, kao i razvoja drugih komplementarnih djelatnosti, npr. u turizmu i zaštiti okoliša.  

Za spomenute probleme i željeni razvoj, pokrenut ćemo procese:

• okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta,
• poticanja korištenja zapuštenih površina,
• primjenu navodnjavanja kroz pokretanje projekata,
• poticanje uzgoja kultura više dodane vrijednosti,
• zagovaranje zaštite područja za obnovu i održivo upravljanje ribljim fondom, te razvoj infrastrukture ribarskih luka,
• intenzivan rad na funkcionalnom povezivanju proizvođača i pomoć kod nastupa na tržištu,
• stvaranja proizvoda više dodane vrijednosti i diverzifikacije poslovanja te
• razvoj specifičnih tipova proizvodnje (ekološke, akvakulture i sl.).

Naše područje je pod velikim rizikom od klimatskih promjena pa moramo zanemariti administrativne granice te, u suradnji s drugim županijama, napraviti zajednički plan prilagodbe istima, ne samo za područje poljoprivrede i ribarstva, već i vezanih djelatnosti.

Usmjerit ćemo se na realne i ostvarive projekte koji će u što kraćem periodu rezultirati višom efikasnošću proizvodnje i dodanom vrijednošću, poštujući pri tome sve principe održivosti.

Pri tome će Županija sa svojim institucijama preuzeti aktivniju ulogu, posebno kod pripreme zahtjevnijih projekata za općine i gradove koji nemaju kapacitete za provođenje istih. Provođenje našeg programa će omogućiti proizvodnju hrane za lokalno tržište i izvoz, osigurati ruralni razvoj te općenito bolji život stanovnika županije.

Vodeći se činjenicom da Hrvatska uvozi čak 40% električne energije, te da svjedočimo stalnom rastu cijena energenata i energetskom siromaštvu na slabije razvijenim (depriviranim) područjima, ovaj program pridonijet će boljem iskorištenju domaćih obnovljivih resursa za proizvodnju električne energije što će rezultirati:

• povećanjem energetske neovisnosti,
• smanjenjem troškova i povećanjem životnog standarda,
• poboljšanjem dostupnosti električne energije i ravnomjernijim razvojem svih područja, 
• poštivanjem najstrožih standarda zaštite okoliša i 
• aktivnim uključivanjem građana u energetsku tranziciju.

Dodatno, razvoj obnovljivih izvora energije vidimo kao veliku priliku za povećanje konkurentnosti gospodarstva, razvoj poduzetništva i kreiranje novih radnih mjesta, kako u istraživanju i razvoju, projektiranju, tako i u proizvodnji i održavanju opreme za proizvodnju i pohranu električne energije, što županija svakako treba poticati.

Kako bi se strateškim djelovanjem na području Splitsko-dalmatinske županije iskoristili ogromni  potencijali ovog područja te realizirali projekti financirani iz EU fondova, koji su za ovakve projekte alocirali značajan iznos financijskih sredstava, predlažemo osnivanje  posebnog odjela za energetski razvoj u sklopu J.U. RERA ili posebne Energetske agencije koja bi djelovala na području jedne ili više susjednih županija.

Program ćemo realizirati kroz sljedeće strateške smjernice:

• poboljšanje dosadašnjeg programa sufinanciranja za postavljanje solarnih panela;
• strateško planiranje, pristupanje Europskom klimatskom paktu i sudjelovanje u provedbi dijela Europskog zelenog plana;
• poticanje edukacije i razvoja kompetencija stručnjaka za planiranje i provedbu EU fondova;
• poticanje osnivanja energetskih zajednica; 
• osnivanje i razvoj  platforme za zajednička ulaganja u energetske projekte;
• uspostavu sustava za tehničku i informativnu podršku razvoju velikih projekata;
• povećanje učinkovitosti javne rasvjete;
• osnivanje demonstracijskog energetskog centra. 

Kao predvodnike energetske tranzicije u našoj županiji izdvajamo otoke Brač, Hvar i Vis koji su već pokrenuli proces prelaska lokalnih zajednica na čistu energiju te kao takvi trebaju služiti za primjer cijeloj županiji osobito njenim ruralnim područjima. Tranzicija na čiste izvore energije omogućit će otocima i svima koji budu slijedili njihov primjer da postanu samodostatniji i uspješniji, otvorit će nove mogućnosti zapošljavanja, pomoći svim članovima zajednice u postizanju ušteda, ali i u očuvanju okoliša.

Preduvjet svih promjena i stvaranja okvira održivog upravljanja županijom je stvaranje učinkovite, transparentne i uključive županijske uprave i javnih županijskih službi.

Reformu županijske uprave i županijskih službi provest ćemo kroz četiri jasna i mjerljiva cilja, a to su:

• Učinkovitost županijske uprave i službi kroz racionalizaciju postojećeg sustava, te povećanje kvalitete i transparentnosti uprave. Nužna je poboljšana koordinacija između službi i prema jedinicama lokalne samouprave, što će, između ostalog, korisnicima javnih usluga pojednostavniti i ubrzati brojne procese.

• Depolitizacija i učinkovito upravljanje ljudskim resursima, koje ćemo provoditi kroz povećanje razine znanja, vještina i etičnosti rada, uz jasan okvir kompetencija i ocjenjivanja zaposlenih, kako bi se stimulirali najbolji djelatnici i uočila uska grla u sustavu. Uz to, svako novo zapošljavanje bilo bi transparentno i prema najvišim stručnim standardima i propisanim kompetencijskim okvirima.

• Informatizacija javnih usluga, što podrazumijeva informatizaciju i dostupnost on-line svih procesa, u cilju brze, transparentne i efikasne javne usluge. Čak i uz postojeću infrastrukturu to je moguće postići vrlo brzo, što bi korisničko zadovoljstvo podiglo na višu razinu.

• Optimalno upravljanje financijama kroz iznalaženje najpovoljnijih izvora, nacionalnih ili međunarodnih, transparentno i svrsishodno korištenje tih sredstava, te praćenje i kontrolu istih. Stava smo da se s javnim sredstvima, a to su sredstva svih žitelja županije, treba upravljati na najracionalniji i najefikasniji način, kako bi se ostvario maksimalan učinak koji će osjetiti svi žitelji, cijela zajednica.

Dodatno, revidirati ćemo sve postojeće koncesije i ugovore, a sve u cilju još veće zaštite javnog dobra i poštivanja postavljenih principa djelovanja.

Sve navedeno rezultirat će transparentnom i efikasnom javnom upravom na dobrobit svih nas i omogućit će provođenje svih ostalih promjena za održivi razvoj potencijala Splitsko-dalmatinske županije.

Iako u Hrvatskoj već 15 godina postoji Strategija, a donesena su i dva Plana gospodarenja otpadom, stanje je po ovom pitanju skoro nepromijenjeno. U Splitsko-dalmatinskoj županiji postotak odvojeno prikupljenog otpada iznosi samo 2%, a ciljevi na koje smo se obvezali su 50% do 2020. i 65% do 2030., uz smanjenje ukupne količine otpada za 10%. Naš program ZA učinkovito gospodarenje otpadom izrađen je kako bismo te iznose dostigli, pa i premašili.

Nakon 15 godina u Hrvatskoj imamo samo dva izgrađena centra za gospodarenje otpadom, nedovoljan broj reciklažnih dvorišta, sortirnica, kompostana, nisu uvedene promjene sustava naplate komunalnih usluga. Izgradnja regionalnih centara za gospodarenje otpadom samo su dio rješenja jer su planirani za prikupljanje samo manjeg dijela nesortiranog otpada, a kapacitirani za samo polovicu ukupne godišnje količine otpada u županiji.

Ključ održivog gospodarenja otpadom vidimo kao nastavak koncepta gospodarenja otpadom u EU, kroz pet ciljeva:

1. Sprječavanje nastanka otpada
2. Ponovna uporaba proizvoda
3. Recikliranje
4. Drugi postupci uporabe – proizvodnja energenata iz otpada
5. Zbrinjavanje preostalog otpada

Županija treba odigrati ključnu ulogu u ubrzanju procesa izrade cjelokupnog sustava reciklažnih dvorišta, sortirnica, pretovarnih stanica i kompostana, bez kojih sama izgradnja regionalnih centara neće imati smisla ni učinka.

Stoga je potrebno bez odgađanja:

• provesti mjere stimulacije odvojenog prikupljanja otpada, prvenstveno u većim gradskim sredinama koje su generator velikih količina otpada;
• uvesti stimulativne cijene komunalnih usluga - tako bi za nerazvrstani/miješani otpad bila viša cijena odvoza, dok odvoz odvojeno prikupljenog otpada ne treba naplaćivati;
• zatvoriti i sanirati veliku većinu dosadašnjih odlagališta, koja bi tako postala svojevrsna zelena oaza, izletišta, šetnice;
• u suradnji s jedinicama lokalnih samouprava osigurati video nadzor i oštre sankcije za ilegalno odlaganje otpada te sanaciju ilegalnih odlagališta (u Županiji je 2018. godine utvrđeno postojanje čak 177 ilegalnih odlagališta s preko 295.000 m3 miješanog komunalnog otpada);
• napraviti objedinjeni sustav prikupljanja, obrade i deponiranja građevinskog otpada, s obzirom na prostornu i tehničku zahtjevnost istih.

Kako bi ostvarili zadane ciljeve i živjeli u suglasju s okolišem, kao našim najvrjednijim resursom, te sustavno i održivo gospodarili otpadm, nužno je što prije uspostaviti cjeloviti sustav sa svim sastavnicama od zelenih otoka, reciklažnih dvorišta, sortirnica, kompostana i regionalnog centra.

Županija je institucija koja mora sustavno osmisliti cijeli proces, uključiti prostorno planiranje i provesti sve nužne izmjene kako bi se sve potrebno moglo izgraditi i provesti. Gospodarenje otpadom kakvo planiramo provesti je hrabra i sveobuhvatna vizija, jer predstavlja priliku ne samo za čisti okoliš, nego i za razvoj zelene grane gospodarstva, novih radnih mjesta i boljeg standarda.

Osnova programa za obrazovanje, sport i kulturu je transparentno i pravovremeno omogućiti ustanovama i organizacijama informacije na koji način mogu ostvariti i/ili unaprijediti suradnju sa županijom, s ciljem razvoja svojih usluga na zadovoljstvo svih korisnika.

ZA OBRAZOVANJE – kao temelj razvoja društva u cjelini:

• potaknuti suradnju s jedinicama lokalne samouprave na identificiranju i rješavanju problema predškolskog odgoja;
• dogovoriti okvire za jednosmjenski rad osnovnih i srednjih škola detaljnom evaluacijom postojećeg stanja kapaciteta i potreba, u suradnji s jedinicama lokalne samouprave;
• unaprijediti obrazovanje učenika s invaliditetom i poteškoćama u razvoju, uključivanjem roditelja i uspostavljanjem sustavne podrške pomoćnika u odgojno-obrazovnom procesu;
• poticati razvoj Centara izvrsnosti i decentralizaciju istih;
• poticati upis u deficitarna zanimanja;
• izraditi i provoditi Plan uvođenja zdravih marendi u škole, u suradnji s lokalnim proizvođačima;
• ulagati u đačke i studentske domove, te osigurati javnu uslugu prijevoza na području županije, uz subvencioniranje za đake i studente;
• aktivno sudjelovati u umrežavanju gospodarstva i upisne politike za srednje škole i visokoobrazovne ustanove, u suradnji sa državom i HZZ-om;
• povećati angažman, županijski i obrazovnih ustanova, na izradi projekata za EU fondove;
• promicati i poticati cjeloživotno obrazovanje za zapošljivost i konkurentnost kompetencija.

ZA SPORT – amaterski sport kao temelj zdravog života i profesionalnog sporta (i njegovog značajnog ekonomskog doprinosa):

• stimulirati obrazovanje trenera;
• ulagati u sportske objekte, u okviru škola, te u prilagođavanje sportskih objekata osobama s poteškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom;
• zaštititi javne prostore za sport i rekreaciju u prostornim planovima ;
• promovirati sportsko-rekreacijske aktivnosti među svim uzrastima (od djece do starijih);
• osigurati javnu uslugu prijevoza na cijelom području županije;
• osigurati uvjete za sve profesionalne sportove u suradnji s ostalim nadležnim dionicima;
• uvesti transparentno financiranje uz praćenje namjenskog korištenja i učinka korisnika sredstava.

ZA KULTURU – strateški pristup kao važnom društvenom i ekonomskom resursu:

• inicirati prilagodbu i modernizaciju strateških dokumenata i plansko, piramidalno povezivanje regionalnih i lokalnih jedinica u okviru nacionalnog plana razvoja kulture;
• planski razvoj i financiranje institucionalne i nezavisne kulture i kreativne industrije, s jasnim kriterijima i vrednovanjem učinka;
• decentralizirati, ali koordinirati kulturni razvoj u partnerstvu s jedinicama lokalne samouprave, u cilju kulturnog razvoja ruralnih područja i veće uključivosti;
• povećati angažman, županijskih ustanova i organizacija ove djelatnosti, na izradi i provedbi projekata financiranih iz EU fondova.

Prostor je jedan od najvećih potencijala Splitsko-dalmatinske županije, a njime se ne upravlja strateški, integralno, a još manje održivo. Svjedoci smo nereda u prostoru, posebno u obalnom području naše županije (Makarska, Čiovo, Kaštela, Okrug…), gdje je na djelu trajna devastacija obalnog pojasa, pomorskog dobra, okupiranje zelenih i javnih površina, pa čak i gradnja unutar područja posebnih obilježja, i to bez sankcija. Takvo stanje i ponašanje potiče na daljnje reproduciranje nereda u prostoru, što moramo odlučno zaustaviti.

U namjeri uvođenja reda i racionalnog upravljanja prostorom potrebne su nam promjene u načinu razmišljanja i djelovanja.

Našu viziju uvođenja ravnoteže u prostoru planiramo ostvariti donošenjem novih izmjena i dopuna Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije. Nove izmjene Prostornog plana županije bit će razvojnog i zaštitnog karaktera, te se neće baviti prioritetno pojedinačnim lokacijama već će odrediti kriterije za planiranje na temelju strategije razvoja županije.

Novi pristup planiranja prostora temeljit ćemo na održivosti, a neka od polazišta koja će to osigurati su:

• revizija svih građevinskih područja i izdvojenih građevinskih područja izvan naselja s posebnim osvrtom na turističke i gospodarske zone,
• poštivanje strateških sektorskih dokumenata, kao i sveobuhvatnih razvojnih dokumenta,
• definiranje planskih područja (otočno, obalno, Splitsko urbano područje, ruralno područje) s isticanjem posebnosti svakog područja u planerskom pristupu,
• visoka razina uključivosti lokalne zajednice i uvažavanja znanstvenih i stručnih utvrđenih činjenica,
• planiranje i zaštita vrijednih poljoprivrednih i šumskih površina, bez mogućnosti prenamjene planovima užeg područja,
• prioritetno planiranje linijske infrastrukture i prometnica, ključnih infrastrukturnih građevina županijskog značaja uz prethodne sveobuhvatne analize,
• planiranje osnovnih luka županijskog i državnog značaja, a za ostale dati smjernice za prostorne planove općina i gradova,
• nulta tolerancija prema mogućnostima građenja u područjima posebnih obilježja (prostor planine Biokovo, područja Marjan, rijeke Cetine, Paklenih otoka, Biševa, za Starigradsko polje na Hvaru, povijesnu zonu Salone, te za Zlatni rat i dolinu Blaca na Braču, otočkih arhipelaga ispred Hvara i Šolte…),
• nulta tolerancija prema procesima eksploatacije ugljikovodika iz podmorja na području Splitsko-dalmatinske županije,
• revizija zona sanitarne zaštite voda s ciljem zaštite krškog područja i vodnog resursa,
• omogućavanje razvijanja zelene infrastrukture i većeg korištenja solarnog potencijala,
• donošenje aktivnih mjera koji doprinose suzbijanju globalnog zatopljenja i očuvanju visoke kvalitete okoliša s posebnim osvrtom na pristup zelenim i rekreacijskim prostorima.

Naša obaveza prema svim budućim generacijama je uvođenje reda u prostor. U tome smo odlučni i to možemo obećati već DANAS!